Posjetiteljica ove stranice poslala je upit "Molim Vas da me uputite kome se konkretno žaliti i moliti da zvonjava crkvenog zvona bude kraća i tiša?".
Moliti možete jedino Boga. No Njegovi su zastupnici na takve molbe gluhi, štoviše u Njegovo Vam ime, a po dopuštenju Države krše ustavom zajamčena prava te iste Države. O mogućnostima žalbe slijedi odgovor u nastavku ...
U ime vjere i tradicije katolička Crkva zvonjavom sustavno krši zakon o zaštiti od buke. Protiv tog nasilja nema pravnog lijeka. Državna uprava na to nasilje ne reagira, a svoja zakonska ovlaštenja ustupila je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji čime je derogirala ustavnu odredbu o odvojenosti Crkve od države
Svaki neželjeni zvuk koji uznemirava je buka. I tresak groma za
vrijeme oluje je buka, no ma koliko god neželjena i uznemirujuća bila,
ne podliježe ljudskoj kontroli. Zvučni valovi koje proizvode crkvena
zvona pak nisu djelo prirode već posljedica ljudske voljne aktivnosti,
pa njihov nastanak, jačinu i učestalost možemo kontrolirati. A smijemo
li?
• Ova zbirka nepodopština crkvenih djelatnika uz blagoslov "institucija pravne države" nastala je na temelju novinskih napisa i kontakata sa žrtvama nasilja. Objavljena je 9. kolovoza 2007. • Zbirci je dodan noviji primjer "dobrosusjedstva" snimkom mjerača zvuka i zvonjave u Trnovčici (Zagreb) u nedjelju 23. listopada 2011. s početkom u 6:00 sati. Link na snimak je na kraju članka u nastavku.
Odgovor na pitanje može li se što učiniti da se crkvena zvonjava svede
u zakonom propisane granice da Vas ne budi prije 7 sati ujutro i ne
zlostavlja nakon 19 sati glasi – može. No odgovor na pitanje kako to
postići nije lako dati. Način na koji je to uspjelo meni u Malom
Lošinju ne mora nužno donijeti uspjeh i na drugome mjestu, a ima načina
koje bi još valjalo testirati.
Zvona, odnosno akustička oruđa koja se po svojoj konstrukciji mogu smatrati zvonima ili njihovim pretečama, posebice manjih dimenzija za ručnu upotrebu, koristila su se još u pradavna vremena. Arheološki nalazi svjedoče da su se njima služili Babilonci, stari Egipćani, kao i antički Grci i Rimljani. U nekom obliku koristila su se i u Kini i Indiji.
U nedostatku argumenata ili kad su
protivnikovi argumenti prejaki u raspravu se podmeću pseudoargumenti
koji mogu navesti na pogreške u rasuđivanju. Hrvatski katolički kler se u obrani svoga "prava" na zlostavljanje građana protuzakonitim korištenjem crkvenih zona tim trikovima služi vrlo spretno, dosljedno i nadasve marljivo.
Zbog svetogrđa koje sam počinio izazvavši da zvona utihnu, doživio sam sumnjivu čast da se nađem u crkvenim propovijedima te u medijskim istupima lošinjskog župnika Bozanića i uzrujanih pripadnika njegova stada. Tako se u jednom napisu inspiriranom župnikovom anatemom dramatično tvrdi kako su pokretanjem pitanja protuzakonite zvonjave u Malom Lošinju "napadnute vjerske slobode građana vjernika-katolika". Od vjernika koji koji znaju povući crtu razgraničenja izmedju svoje vjere i etički dvojbenih postupaka svoje Crkve saznao sam da je jednu vjernicu i njenu djecu izmučenu bukom crkvenih zvona duhovni pastir prokleo sa propovjedaonice, jer je o tome javno progovorila.
U ime vjere i tradicije katolička Crkva zvonjavom sustavno krši zakon o zaštiti od buke. Protiv tog nasilja nema pravnog lijeka. Državna uprava na to nasilje ne reagira, a svoja zakonska ovlaštenja ustupila je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji čime je derogirala ustavnu odredbu o odvojenosti Crkve od države
Svaki neželjeni zvuk koji uznemirava je buka. I tresak groma za
vrijeme oluje je buka, no ma koliko god neželjena i uznemirujuća bila,
ne podliježe ljudskoj kontroli. Zvučni valovi koje proizvode crkvena
zvona pak nisu djelo prirode već posljedica ljudske voljne aktivnosti,
pa njihov nastanak, jačinu i učestalost možemo kontrolirati. A smijemo
li?
Zvona, odnosno akustička oruđa koja se po svojoj konstrukciji mogu smatrati zvonima ili njihovim pretečama, posebice manjih dimenzija za ručnu upotrebu, koristila su se još u pradavna vremena. Arheološki nalazi svjedoče da su se njima služili Babilonci, stari Egipćani, kao i antički Grci i Rimljani. U nekom obliku koristila su se i u Kini i Indiji.
